Smiješna strana prevođenja

Nazovite nas i dogovorite prijevod

01 58 00 488

02            U današnje vrijeme, kad nam je putem interneta i ostalih medija učenje gotovo svih svjetskih jezika dostupno kroz svega nekoliko klikova, opće je mišljenje da „danas svatko priča engleski“. Istina je da nam je razvoj tehnologije približio engleski jezik i da se s njime susrećemo u gotovo svim aspektima naše svakodnevnice, no to ne znači da ga i znamo. Uz to, pojava raznih internetskih alata za prevođenje omogućila je svakome da ode korak dalje i okuša se u prevoditeljskim vodama. Pomoću tih alata svatko na brz i lagan način može pokušati prebaciti željeni tekst u bilo koji od svjetskih jezika. Ipak, kao što znamo, lakši put nije uvijek i najbolji.

            Ranije navedeni način razmišljanja vjerojatno je jedan od mnogih čimbenika koji su dali povod nastanku tzv. google translate prijevoda. Zašto baš to ime? Zato što je google translate  jedan od najčešće korištenih internetskih alata za strojno prevođenje koji mogu pomoći pri prebacivanju teksta iz izvornog u ciljni jezik. Međutim, najveći problem kod takvog prevođenja je taj što je većina prijevoda proizašlih putem tog alata doslovan prijevod tj. njegov rezultat je ništa više no slaganje prijevoda „riječ po riječ“.

              Takvi prijevodi najčešće nisu ni točni niti smisleni. Naravno, takav loš prijevod može imati i drastičnije posljedice. Na primjer, ako osoba slijedi loše prevedene upute pri upravljanju nekim strojem, posljedice takvog postupanja mogu biti vrlo loše. No, najčešće nas loše izrađeni prijevodi samo nasmiju, zbune ili izazovu smetnje u sporazumijevanju. Google translate prijevodi su svuda oko nas i pojavljuju se u svim mogućim oblicima – od natpisa, jelovnika, upozorenja pa sve do filmskih titlova, ali i u svim mogućim jezicima. Ovdje ćemo se osvrnuti samo na nekolicinu primjera iz engleskog jezika koji bi trebali pokazati zašto izbjegavati praksu google translate prevođenja.

              Najviše primjera loših prijevoda možemo naći na samom internetu. Nažalost, koliko god nam je internet olakšao prevođenje toliko je i dopustio ljudima da ga preplave neograničenim brojem loših, smiješnih i besmislenih prijevoda koji se protežu od jednostavnih rečenica do čitavih tekstova. Najjednostavnije oblike loših prijevoda nalazimo u jelovnicima, no nikako ne treba zanemariti i natpise na plažama ili one u trgovinama. Neki od takvih primjera dolazi nam s plaže u Vodicama čiji prijevod natpisa vrvi greškama. Osim što i sam natpis na hrvatskom sadrži greške (npr. osobne stvari će biti oduzete, a ne oduzeto kao što piše), vjerojatno nitko nije planirao ostaviti stvari rano na mourning (žaljenju) ili ih uzeti komunalnim redarima (taken away from umjesto taken away by).

4

Jedan od jednostavnijih primjera našao se i na policama jednog trgovačkog lanca. Sama greška lako je vidljiva čak i oku poznavatelja samih osnova engleskog i hrvatskog jezika.

3

             Iako većina ovakvih prijevoda vjerojatno ne napusti mjesta u kojima su nastali i ostanu samo lokalna šala kojoj se nasmiju turisti i mještani, neke greške brzo obiđu svijet putem Youtube-a ili nekog drugog internetskog kanala. Jedan od takvih primjera dolazi iz susjedne nam Srbije. Naime, za vrijeme izvještavanja jedna srpska voditeljica odlučila je preimenovati Novi Sad u New Now. Bilo je potrebno samo nekoliko sati da ta izjava postane viralni hit. Voditeljica je nesvjesno dala jedan od najboljih primjera za tehniku prevođenja „riječ po riječ“:

             Vjerojatno je svatko barem jednom ušetao u restoran, fast-food ili kakav drugi ugostiteljski objekt i uzeo u ruke jelovnik koji mu je izmamio osmijeh na lice. Svi već znaju primjer prijevoda: prilozi – adverbs (tko ne voli okus dobre nepromjenjive vrste riječi u našim ustima?). Također, vjerojatno biste ostali razočarani da naručite meat salary (česta pojava na jelovnicima), a dobijete samo mesnu platu na stol. Ništa od plaće ovaj put!

Nažalost, jelovnici restorana zasićeni su sličnim prijevodima (još nekolicinu sličnih primjera možete vidjeti na slikama ispod) od kojih je većina nastala baš gore navedenim načinom prevođenja.

03

01

S primjerima gore navedenih prijevoda susrećemo se i češće nego što mislimo. To ne znači da ćemo loš prijevod naći baš u svakom restoranu, no istina je da se oni pojavljuju češće nego što bi smjeli.

              Prijevodi naslova filmova i serija uvijek su bili poseban slučaj. Njih će se često pokušati prevesti prema sadržaju umjesto prema izvornom naslovu danom na nekom drugom jeziku. Dok se većinu takvih naslova može prihvatiti, neki i dan danas ostaju zagonetka. Uzmimo za primjer neke od jednostavnijih naslova. Taken = 96 sati, jer očito Oteta ne zvuči dovoljno primamljivo publici.  In Bruges = Kriminalci na godišnjem – koji predstavlja jedan od prijevoda gdje osoba čak i poželi da se netko poslužio google translate alatom. Baš kao i Hurt Locker = Narednik James (svaki komentar na ovo je suvišan). Popis ovakvih primjera ide u nedogled, no, kao što je rečeno, ta je domena uvijek bila siva zona kad je u pitanju prevođenje. Međutim, još se više pogrešaka nalazi unutar samih filmova. Često se dogodi da osoba koja prevodi filmove, tj. piše titlove, prevodi riječ po riječ ne uzimajući u obzir kontekst u kojem je nešto izrečeno. Ako tome dodamo nedovoljno poznavanje samoga jezika i složenih izraza, fraza, metafora, poredbi i ostalih jezičnih struktura unutar njega, dobivamo prijevode kao što su: we’re as thick as thieves = debeli smo kao lopovi, dok bi točan prijevod glasio jako smo bliski; like a bolt from the blue = kao munja iz plavog, umjesto kao grom iz vedra neba.

              Dakle, iako nam internet nudi razne mogućnosti po pitanju prijevoda, koje uključuju sve od on-line rječnika do raznih alata, bez određenog poznavanja gramatike i barem osnovnog vokabulara, naše poznavanje stranog jezika više sliči iluziji nego stvarnosti. Pokušaji realizacije te iluzije često završavaju kao gore navedeni primjeri. Prema tome, iako je smijeh  jedan od najučinkovitijih lijekova, baš kao kod lijekova, iznad google translate  i sličnih alata treba postaviti natpis „zbog mogućih nuspojava prije korištenja internetskih alata za prevođenje prvo se posavjetujte sa svojim prevoditeljem“. Kako što je već rečeno, većina netočnih i od „riječi do riječi“ izrađenih prijevoda može nas zbuniti, nasmijati, zabaviti, a nekad čak i pomalo iritirati, no svakako je potrebno napomenuti kako uvijek postoji mogućnost da će u određenim situacijama neke ljude isti ti netočni prijevodi ponekad jednostavno…

1

…razočarati.

Projekt je financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj

Informatizacija Centra za poduke i prevoditeljstvo u Osijeku

Ad Hoc – Centar d. o. o., Draškovićeva 4a 10 000 Zagreb, OIB: 75132412279 provodi projekt pod nazivom „Informatizacija Centra za poduke i prevoditeljstvo u Osijeku“ koji je financiran sredstvima Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu poziva za dostavu projektnih prijedloga: „Poboljšanje konkurentnosti i učinkovitosti MPS-a u područjima s razvojnim posebnostima kroz informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT)“.

Uz pomoć softverskih rješenja za automatizaciju poslovnih procesa postići će se integracija svih poslovnih procesa, što podrazumijeva upravljanje projektima, te integraciju povezanih vanjskih procesa i integraciju procesa povezanih s upravljanjem kvalitetom.
Digitalizacija učionica omogućit će kvalitetniju i učinkovitiju edukaciju, a kreiranjem e-learning platforme tržište nam postaje fizički gotovo neograničeno.

Dodatnim ulaganjem u licence za računalno potpomognuto prevođenje i obradu tekstova/dokumenata, nadzor kvalitete prijevoda proširio bi broj mogućih prevoditelja i lektora koji bi mogli sudjelovati na projektima gdje su navedeni alati jedan od ključnih uvjeta suradnje.

Svi navedeni čimbenici poslovanja u konačnici će rezultirati povećanjem konkurentnosti i stvaranja bolje tržišne pozicije s ciljem razvoja i širenja poslovanja te daljnjim povećanjem udjela izvoza u ukupnom poslovanju tvrtke.

Ukupna je vrijednost projekta 1 189 500,00 kn, a udio sufinanciranja EFRR-a iznosi 90 %
Projekt je započeo 20. 12. 2016., a završit će 20. 12. 2017.

Kontaktirajte nas

  • Ad Hoc
  • Centar za poduke i prevoditeljstvo
  • Draškovićeva 4a
  • 10000 Zagreb

Prikaži Ad Hoc na većoj karti
  • Tel:   01/5800 488
  • Fax:  01/5800 477
  • Email: prijevodi@adhoc.hr

Naši klijenti

Kako surađivati?

Kontaktirajte nas:

prijevodi@adhoc.hr

01 58 00 488

Adhoc centar

Zašto baš Ad Hoc?

  • - preko 30 svjetskih jezika
  • - kvaliteta i brzina
  • - učinkovitost i pouzdanost
  • - iskustvo i stručnost

Ad Hoc Centar

Draškovićeva 4a
10000 Zagreb

MB: 1630016
OIB: 75132412279

ŽIRO RAČUN
Raiffeisenbank Austria d.d.
2484008-1101235316

Kontaktirajte nas

Tel: 01/5800 488

Fax: 01/5800 477

prijevodi@adhoc.hr

© 2013 adhoc. Sva prava pridržana.