BLOG

Što NE prevoditi?


Što NE prevoditi?

Prevoditelji inače vole vjerovati kako ne postoji neprevodiv tekst, već samo prevoditelj koji se ne zna izboriti s njim. No postoje i određene stvari koje ne zahtijevaju intervenciju prevoditelja i treba ih jednostavno ostaviti takvima kakve jesu, kao npr. adrese. Ima i onih koje su svakako predmet dvojbe i svaki puta kada se prevoditelj s njima susretne, uvijek se iznova zapita treba li ih prevoditi ili ih samo prepisati, ili pak napraviti nešto treće.

Prevođenje naziva društava i proizvoda

Što učiniti s nazivima društava i proizvoda? Mnogo se prevoditelja svakodnevno suočava s ovim problemom. Primjerice, na internetskoj stranici www.proz.com ima više od 1.560 tema u kojima prevoditelji razmjenjuju iskustva i mišljenja o prevođenju vlastitih imenica.

Ako vi, kao lingvist ili voditelj prevoditeljskog projekta, radite na relativno velikom projektu, odgovor na vaše pitanje vjerojatno se već nalazi u uputama za prevođenje. No nemaju svi projekti spreman odgovor kada se tek upustite u rad na njima. Ako se nađete u takvoj situaciji, evo nekih savjeta koji bi vam mogli biti korisni.

Prvo istražite problematiku

To je najosnovniji savjet za svaki problem u prevođenju, ali da – sve što ne znate, pitajte Google, on često zna bolje od vas (ali ne i uvijek!). Potražite službeni prijevod na internetskoj stranici vašeg klijenta. Ako vaš klijent na svojoj internetskoj stranici ima preveden naziv svog društva i proizvoda i ako ih je objavio na njoj, onda biste trebali koristiti te nazive.

Prevođenje je istraživački projekt.

  Što kada nema službenog prijevoda?

Međunarodne organizacije inače imaju službene prijevode svojih naziva, ali to nije uvijek slučaj s domaćim i lokalnim društvima.

Trebate li prevoditi imena kada ne postoji službeni prijevod? Nema točnog, a ni netočnog odgovora na ovo pitanje jer sve ovisi o tomu što želi vaš klijent. Dakle, prvo provjerite s klijentom što želi da napravite s njegovim nazivima u prijevodu. Možete ga jednostavno pitati ili, još bolje, predložiti mu neke mogućnosti i pustiti ga da sam odluči o tomu što bi bilo najbolje.

Možete koristiti četiri formata:

  1. 1. Original – samo ostavite izvorni naziv.

Neki nazivi možda neće imati smisla kada se prevedu, a možda će i izazvati nesporazume. U takvim je slučajevima sigurnije ostaviti originalni naziv.

  1. 2. Original (prijevod) – nakon izvornog naziva u zagradu stavite prevedeno ime.

Zadržavanjem izvornog naziva možete izbjeći nesporazume, ali čitatelji možda neće razumjeti jezik. Korištenjem ovog formata dat ćete im i objašnjenje, prevodeći naziv.

  1. 3. Prijevod (original) – prevedite naziv i u zagradu stavite original.

Ako mislite da bi bilo bolje da se naziv prevede, ali i dalje želite zadržati original kako biste izbjegli nesporazume, možete koristiti ovaj format. Kada vaš proizvod pronađe svoje mjesto na tržištu, moći ćete polako ukloniti zagrade.

  1. 4. Transliteracija – pružite fonetski prijevod originalnog naziva.

Ovo se preporučuje kada izvorni i ciljni jezik koriste dva različita pisma. Npr. ako prevodite s engleskog na srpski, vašoj će publici biti draže ako je naziv pisan na njihovom jeziku/pismu.

Kontakt s klijentom iznimno je bitan.

Što kada nemate vremena provjeriti želi li vaš klijent da se nazivi društava i proizvoda prevode?

Baš kao što ste i vi jako zaposleni, tako je i vaš klijent. Možda nemate dovoljno vremena provjeriti što vaš klijent želi jer je rok za prijevod iznimno kratak. Klijent se možda ne snalazi najbolje s e-poštom pa mu trebaju dani i dani da odgovori, a vaš je rok i dalje isti i sve je bliže i bliže.

U takvom slučaju najsigurnija je druga opcija koja izgleda ovako – original (prijevod). Ako se prijevod nalazi u zagradama, klijent će ga lakše pronaći i ukloniti ako shvati da mu smeta ili ako mu se jednostavno ne sviđa.

Prijevodi vlastitih imenica u knjigama za djecu?

Kada govorimo o prevođenju dječje književnosti, u obzir treba uzeti socijalne i pedagoške čimbenike. Dječje knjige djeci pružaju zabavu, ali i pomažu u razvijanju njihovih vještina čitanja. Dječje knjige prenose znanje o svijetu, vrijednostima, običajima i prihvatljivim ponašanjima te na taj način oblikuju identitete, vrijednosti, kulturološka očekivanja. Dječja književnost ima posebne značajke, a prevoditelji koji se specijaliziraju za dječju književnost smatraju da je dobar prevoditelj onaj koji je nevidljiv te da prijevod treba imati istu svrhu kao i izvornik. Stoga, kada se bave problematikom vlastitih imenica, prevoditelji primjenjuju svoje poznavanje ciljne kulture, iskustava, ideja, normi i vrijednosti. Kako bi održao funkciju izvornog djela, prevoditelj mora prepoznati značenje vlastitih imenica. Istraživanja pokazuju da prevođenjem vlastitih imenica u ovim slučajevima, djecu lišavamo zanimanja za druge kulture, a ako ih ostavimo u originalu, potičemo njihovo zanimanje i želju za upoznavanjem drugih kultura. To svakako treba uzeti u obzir kada se bavimo ovakvim tekstovima.

Adresa u prijevodu ima svoju svrhu.

Prevođenje adresa

Opće je pravilo da bi adrese trebalo ostaviti u originalu. Uzmite u obzir svrhu vašeg prijevoda i koristite zdrav razum. Primjerice, ako se radi o prijedlogu za poslovnu suradnju i jedno društvo (vaš klijent) mora kontaktirati drugog klijenta (nekoga s kime žele surađivati), ta adresa svakako ima svrhu. Svrha adrese bila bi da se nekomu nešto pošalje ili da se ode na tu lokaciju, a prevedena adresa ne ispunjava tu svrhu. Poštar ne može dostaviti poštu na prevedenu adresu i vaša pošiljka neće stići na odredište.

Izvori:

http://www.translationdirectory.com/articles/article1522.php

https://www.globalme.net/blog/company-product-names-should-you-translate-them



Možda će vas zanimati i...

23/05/2018

Može li se naučiti prevoditi?

09/05/2018

Prevođenje dječje književnosti