BLOG

Dobrobiti učenja stranih jezika od rane životne dobi


13/09/2021

U globaliziranom je svijetu poznavanje stranih jezika jedan od osnovnih zahtjeva modernog društva. Zbog potrebe za komunikacijom s ljudima iz svih dijelova svijeta, bilo iz poslovnih ili privatnih razloga, važno je pokušati što kvalitetnije usvojiti što više stranih jezika. Djeca su tu u velikoj prednosti – njihov je mozak jednostavno programiran da lako i nesvjesno usvaja nove informacije. Zašto onda ne iskoristiti tu biološku prednost i predstaviti im nešto što će im u životu izuzetno koristiti, a čemu će svejedno biti izloženi kada krenu u školu? U nastavku donosimo neke argumente za što raniji početak učenja stranih jezika.

Djeca i višejezičnost

Usvajanje stranog jezika uspješnije je što ranije započne. Pravi su dokaz za to dvojezična ili bilingvalna djeca, koja su osim materinskom jeziku od rođenja izložena još jednom stranom jeziku. Uzmimo hipotetsku situaciju u kojoj je dijete hrvatskih roditelja rođeno u Njemačkoj, no roditelji međusobno i dalje komuniciraju na hrvatskom. Takva će djeca u obitelji biti izložena hrvatskom jeziku, dok će čim izađu u vanjski svijet biti okružena njemačkim, što će biti najprimjetnije u vrtiću ili školi. Bilingvalna su djeca često gotovo jednako spretna u izražavanju na oba jezika kojima su izložena, iako će vjerojatno ipak imati dominantni jezik, koji se može mijenjati s vremenom – to ovisi o učestalosti upotrebe. Iako postoje tvrdnje da izlaganje djece dvama jezicima ili većem broju jezika od najranije dobi može rezultirati zbunjenošću i da djeca onda možda neće uspjeti u potpunosti svladati nijedan jezik, takve teorije nisu znanstveno utemeljene i potvrđene. Dapače, dokazano je da brojna djeca koja u ranom djetinjstvu emigriraju u stranu državu sa svojim roditeljima, koji ne govore jezik države u koju su se preselili, vrlo brzo usvoje jezik, dok se roditelji često godinama muče i često im proces prilagodbe olakšaju upravo njihova djeca.

Dječji mozak i usvajanje jezika

Opće je poznato da djeca sve uče brže i lakše. Dječji je mozak poput spužve koja upija nove informacije i usvaja nove vještine znatno bržim tempom od mozga odrasle osobe. Ta prijemljivost posebno je naglašena kod učenja stranih jezika. Tim američkih znanstvenika dokazao je da se dijelovi mozga specijalizirani za učenje novih jezika razvijaju vrtoglavom brzinom do puberteta, kada prestaju rasti. Dodatnim se istraživanjima dokazalo da izloženost većem broju jezika rezultira većom količinom i gustoćom sive tvari, a upravo je njezina količina u korelaciji s inteligencijom i brojnim drugim funkcijama mozga. Djeca koja strani jezik uče uglavnom kroz igru, gledanje animiranih filmova ili slušanje glazbe u takvim trenucima nisu svjesna da uče, a u situacijama u kojima nema straha, prisile i strepnje mozak je još aktivniji u stvaranju novih veza nego kad se uči strukturirano i po pravilima, prema čemu mnogi odrasli imaju (podsvjestan) otpor koji usporava usvajanje gradiva. Osim toga, učenje stranog jezika neprestan je mentalni trening jer je potrebno u glavi „kopati“ po jezičnim sustavima s kojima smo upoznati kako bismo se mogli ispravno izraziti i uspješno komunicirati. Upravo mentalni trening u obliku učenja i govorenja stranog jezika odgađa razvoj Alzheimerove bolesti ili demencije, a razlog tomu leži u činjenici da razmišljanje na stranom jeziku i neprestano prebacivanje s jednog jezika na drugi zahtijeva moždani napor koji mozak održava u boljoj formi.

Jezik kao sredstvo upoznavanja različitih kultura

Kada se tek rodi, za dijete se kaže da je građanin svijeta. Njegovo nepripadanje ijednoj kulturi omogućava prilagodbu bilo kojoj, a pripadnost nekoj kulturi određena je okolinom, koja utječe na to da će se dijete ipak prilagoditi kulturi koja je najdominantnija. U kontekstu usvajanja jezika svako je zdravo dijete nakon rođenja sposobno naučiti bilo koji jezik, a onaj koji će naučiti ovisi o tome kojemu će biti izložen. Učenje određenog jezika ne odnosi se samo na znanje vokabulara i gramatičkih struktura, već za sobom povlači i učenje o drugim kulturama i narodima. Razvoj djece koja rano počnu učiti strani jezik očituje se većim stupnjem prihvaćanja i poštivanja različitosti među ljudima, promicanjem tolerancije i općenito širenjem djetetovih svjetonazora, što će utjecati na to u kakvu će osobu ono izrasti. Izloženost posebnostima različitih kultura pomoći će djeci da bolje razumiju načine komunikacije i da spoznaju koliko je svijet velik. Poznavanje nekog jezika olakšava komunikaciju s njegovim izvornim govornicima. Neke škole čak imaju inicijative u kojima se njihovi učenici povezuju s vršnjacima iz drugih država putem pisama, odnosno postaju dopisni prijatelji. Tako razvijaju vještine pisanja i razumijevanja stranog jezika, a istovremeno stvaraju veze koje mogu prerasti u bliske odnose, pa tako mogu steći i nove prijatelje.

Još neke prednosti ranog učenja stranog jezika za djecu

Osim dosad navedenih dobrobiti učenja stranih jezika, djeca koja govore dva jezika imaju bolje izvršne funkcije mozga. To je niz međusobno povezanih procesa koji su potrebni za ponašanje usmjereno prema cilju. Dakle, takva su djeca bolja u planiranju, rješavanju problema, koncentriranju na zadatak i obavljanju više zadataka istovremeno. Također, djeca koja uče strane jezike u prosjeku imaju bolje rezultate na standardiziranim testovima, a rezultati postaju sve bolji što se jezik duže uči. Osim toga, učenje stranog jezika potiče kreativno i divergentno razmišljanje. Primjerice, turski i ruski jezik nemaju ekvivalente za glagole „imati“ i „biti“, koji se često koriste u hrvatskom jeziku. Prilikom pokušaja zaobilaženja takvih jezičnih barijera naš mozak aktivno razmišlja na divergentan način. Takav način razmišljanja potiče kreativnost, koja je iznimno važna za stvaranje novih ideja i usko je povezana s inteligencijom. Osim unapređivanja drugog jezika, djeca tako neizravno i nesvjesno povećavaju znanje materinskog. Dok uče o novim stvarima u stranom jeziku, djeca povlače paralele s materinskim. Zaključujući na osnovi onoga što nauče o jednom jeziku, bolje razumiju ekvivalentne ili slične koncepte u drugom. Neizostavan dio učenja novog jezika izgovor je riječi. Postići izgovor istovjetan onom izvornog govornika jako je teško, ali veća je vjerojatnost da će djeca koja dovoljno savladaju neki strani jezik prije tinejdžerskih godina imati bolji naglasak, sličniji onom izvornog govornika. Još jedan važan čimbenik za uspješnije usvajanje stranog jezika u djetinjstvu manji je strah od nelagode i neuspjeha. Brojni govornici stranog jezika osjećaju nelagodu kada se moraju izražavati na stranom jeziku, a taj je problem primjetan čak i kod nastavnika stranih jezika. Velika je prednost djece kod učenja jezika ta što kod njih još uvijek nije (u tolikoj mjeri) prisutan strah od osude drugih zbog lošijeg ili netočnog izgovora kao kod odraslih te stoga slobodnije griješe, a na greškama uče i popravljaju svoj izgovor.

Za učenje stranih jezika nema propisane formule. Svako će ih dijete usvajati svojim tempom i na načine koji mu najviše odgovaraju. Ipak, oko jedne se stvari mnogi slažu, a to je – što prije, to bolje! Djeca sve uče jednostavnije nego odrasli, a pogotovo jezike. Njihov mozak ima velike potencijale, pa zašto im ne bismo pomogli da ih razviju? Dobar je prvi korak na tom putu dijete tu i tamo izložiti stranom jeziku u svakodnevnom životu, a rezultati će doći i brže nego što očekujemo!



Možda će vas zanimati i...

29/06/2021

Njemački jezik – prevoditeljski izazov

21/05/2021

Učenje stranih jezika u doba pandemije

Postavke kolačića