BLOG

Njemački jezik – prevoditeljski izazov


Ako ste među onima koji se pri spomenu njemačkog jezika namršte, a prvo što vam pada na pamet duge su složenice koje je nemoguće pročitati iz prvog (a ponekad i petog) pokušaja, možda vas ovaj tekst ipak uspije uvjeriti da je složenost tog jezika upravo ono što ga čini jedinstvenim i lijepim.

S izjavom da je njemački jezik složen složit će se učenici i učitelji, polaznici tečajeva i prevoditelji. Zašto su tanjur (der Teller) i žlica (der Löffel) muškog roda, vilica (die Gabel) ženskog, a nož (das Messer) srednjeg roda? Kako odabrati odgovarajući oblik nepravilnih glagola (backenbackte/bukgebacken) i zašto glagol umfahren može značiti i zaobići nekoga/nešto i pregaziti nekoga/nešto? Uza sve navedeno, njemački jezik ima vrlo bogat vokabular te broji više od 5,3 milijuna riječi. Za usporedbu, engleski ima oko milijun, a hrvatski raspolaže s oko pola milijuna riječi.

Njemački jezik može nam zadavati glavobolje svojim članovima, problemi s nepravilnim glagolskim oblicima nisu strani ni izvornim govornicima, a odvojivi prefiksi koji čine presudnu razliku u značenju mogu biti prava zamka nepažljivim korisnicima. Ipak, najomraženija od svih blagodati njemačkog jezika nedvojbeno je mogućnost slaganja beskonačnih složenica. Najdulja riječ koja postoji u korpusu njemačkog rječnika Duden sastoji se od 79 slova, a glasi:                       Rinderkennzeichnungsfleischetikettierungsüberwachungsaufgabenübertragungsgesetz. Tu je riječ stranim govornicima njemačkog jezika gotovo nemoguće izgovoriti, a u doslovnom prijevodu označava zakon o delegiranju poslova za označavanje goveda i označavanje goveđeg mesa.

Jezični problemi

Problemi koje nam zadaje njemački jezik zasnovani su na njegovoj dvoznačnosti. Ta se dvoznačnost očituje na leksičkoj razini i na razini strukture rečenice. Na leksičkoj razini to znači da jedna riječ može imati dva (ili više) značenja. Tako primjerice riječ der Hahn može označavati mužjaka domaće peradi – pijetla ili napravu za otvaranje i zatvaranje vode – slavinu. Osim toga, u njemačkom jeziku postoje istoglasnice koje promjenom člana u potpunosti mijenjaju svoje značenje. Tako se die Kiefer odnosi na crnogorično stablo bora, a der Kiefer označava koštanu strukturu – čeljust. Stvar još dodatno može zakomplicirati činjenica da bor i čeljust u njemačkom jeziku imaju jednak oblik za množinu: die Kiefer.

Dvoznačnost na razini rečenice postaje problematična kada se sintaktička pravila izvornog jezika ne podudaraju s pravilima ciljnog jezika. Tako se rečenica Gebildete Frauen und Männer haben bessere Chancen može prevesti na dva načina: Obrazovane žene i muškarci imaju bolje mogućnosti ili Obrazovane žene i obrazovani muškarci imaju bolje mogućnosti.

Izazov za ljudskog prevoditelja

Osim dobrog poznavanja vokabulara, gramatike i načina na koji jezik funkcionira, najvažniji preduvjet za prevođenje njemačkog teksta na hrvatski jezik jest strpljenje. Zbog svojih sintaktičkih obilježja koja dopuštaju slaganje i umetanje velikog broja rečenica jedne u drugu, prevoditelj najprije mora pažljivo pročitati rečenicu (ponekad dugu po nekoliko redova) kako bi shvatio o čemu se zapravo radi. To je također važno zbog glagola, koji se u njemačkim rečenicama obično nalazi na zadnjem mjestu. Nadalje, prevoditelj mora stalno biti na oprezu kako se ne bi poveo za rečeničnim strukturama izvornika nego ih preoblikovao u tečne rečenice koje ne nalikuju na prijevod.

Budući da je njemački jezik vrlo prilagodljiv i voli slaganje novih složenica, prevoditelj će se često susretati s njemu novim riječima. Takve je složenice ponekad potrebno objasniti s puno više riječi nego što je upotrijebljeno u izvorniku, stoga je taj prevoditeljski izazov potrebno riješiti na ekonomičan način, zadržavajući pritom potpuno značenje izvornika.

Izazov za strojnog prevoditelja

Uza sve izazove s kojima se susreće ljudski prevoditelj, strojni prevoditelj nailazi i na dodatne probleme. Razvojem tehnologije strojni prijevod postaje sve bolji i bolji te se sve češće postavlja pitanje hoće li uskoro u potpunosti zamijeniti ljudskog prevoditelja. Ipak, uza sav napredak i usavršavanje, strojni prijevod i dalje muku muči s prijevodom njemačkih složenica, sinonima i dugih, zamršenih rečenica.

Upravo je to 2017. godine pokazao Google prevoditelj, kada se internetom proširio prijevod njemačke definicije za ekonomiju: Die Volkswirtschaftslehre (auch Nationalökonomie, Wirtschaftliche Staatswissenschaften oder Sozialökonomie, kurz VWL), ist ein Teilgebiet der Wirtschaftswissenschaft. Prijevod te definicije na engleski glasio je: The economics of economics (including economics, economics, economics, economics, economics, economics) is a part of economics.

Danas, gotovo 4 godine poslije, Googleov prevoditelj ipak nudi nešto preciznije rješenje: Economics (also political economy, economic political science or social economy, economics for short) is a branch of economics. Iako taj prijevod i dalje zahtijeva ljudsku intervenciju, napredak je očit. Kvaliteta Googleova strojnog prijevoda uvelike ovisi i o kombinaciji jezika pa je ta definicija na hrvatskom poprilično sažeta: Ekonomija (također i politička ekonomija ili skraćeno ekonomska politička znanost) grana je ekonomije.    

Posebnost jezika leži u njegovoj složenosti

Svaki se jezik odlikuje značajkama koje taj jezik čine jedinstvenim. Te je značajke katkad teško, a ponekad i nemoguće prenijeti u drugi jezik jer svaki od njih njeguje vlastite ideale proizašle iz jezične i kulturne pozadine. Radoslav Katičić, jedan od vodećih autoriteta hrvatskog jezikoslovlja, prevođenje je opisao na sljedeći način: „Što je sliveno u kojem jeziku, postaje kao da je od jednoga komada, pa se ne da preliti u drugi jezik, a da se pri tom ne izgubi po koja značajka izvornoga jezika…“. To je možda najbolji način kako opisati raznolikost jezika i njihovu nepomirljivost u određenim aspektima prevođenja, dok se istovremeno ističe ljepota svakog teksta, bio on izvornik ili prijevod.

Njemački jezik možda nije jednostavan zbog toga što se u mnogočemu potpuno razlikuje od hrvatskog jezika. No moramo priznati da ga njegova dvoznačnost, prilagodljivost i sposobnost da jednom riječju izrazi nešto za što je drugim jezicima potrebno njih desetak doista čine posebnim.



Možda će vas zanimati i...

13/09/2021

Dobrobiti učenja stranih jezika od rane životne dobi

21/05/2021

Učenje stranih jezika u doba pandemije

Postavke kolačića